Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Miran Pavić, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator Jasmin Klarić, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. Dario Zurovec nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?Zašto izjava Darija Zurovca o tome da "vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir" miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?Je li Dario Hrebak propustio — kako premijer Plenković voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" Thompsonov efekt?Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja Boške Ban?Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?

Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.