„Čim se pojača intenzitet sukoba, cijena nafte odmah skoči za desetak dolara po barelu na robnim burzama, i to se istog trenutka prelijeva u potrošnju. Ako se intenzitet borbi smanji, cijena nafte pada,  ali se ne spušta jednako brzo kao što raste. Brže raste nego što pada”, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić komentirajući novo povećanje cijena goriva. "Unatoč gašenju rafinerija, LNG terminal i Janaf daju nam stratešku prednost nad susjedima. No, pitanje je samo koliko Vlada još ima prostora u trošarinama ako proključa bliskoistočno ili ukrajinsko ratište", dodaje energetski stručnjak komentirajući novu spiralu poskupljenja goriva, Plenkovićev „test od 15 dana” te domet državnih intervencija u kriznim okolnostima. PRVI GLAS IDE NA LJETNU PAUZU I VRAĆAMO SE 1.9. SVE NAŠE PROŠLE EPIZODE MOŽETE POSLUŠATI OVDJE. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP366: Postoji li u Vladinim mjerama dodatnog prostora u trošarinama dođe li do ponovnog rasta cijena energenata? Kako se ocjenjuje energetska strategija Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje poput Mađarske ili Slovenije? MOL kontrolira naftni biznis u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, a uskoro potencijalno i u Srbiji preko Naftne industrije Srbije. Je li to zabrinjavajuće za hrvatske interese? Je li mreža energetskih stručnjaka u hrvatskim javnim poduzećima „urušena” u proteklih desetak godina političkim kadroviranjem?  

„Čim se pojača intenzitet sukoba, cijena nafte odmah skoči za desetak dolara po barelu na robnim burzama, i to se istog trenutka prelijeva u potrošnju. Ako se intenzitet borbi smanji, cijena nafte pada,  ali se ne spušta jednako brzo kao što raste. Brže raste nego što pada”, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić komentirajući novo povećanje cijena goriva. "Unatoč gašenju rafinerija, LNG terminal i Janaf daju nam stratešku prednost nad susjedima. No, pitanje je samo koliko Vlada još ima prostora u trošarinama ako proključa bliskoistočno ili ukrajinsko ratište", dodaje energetski stručnjak komentirajući novu spiralu poskupljenja goriva, Plenkovićev „test od 15 dana” te domet državnih intervencija u kriznim okolnostima. PRVI GLAS IDE NA LJETNU PAUZU I VRAĆAMO SE 1.9. SVE NAŠE PROŠLE EPIZODE MOŽETE POSLUŠATI OVDJE. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP366: Postoji li u Vladinim mjerama dodatnog prostora u trošarinama dođe li do ponovnog rasta cijena energenata? Kako se ocjenjuje energetska strategija Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje poput Mađarske ili Slovenije? MOL kontrolira naftni biznis u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, a uskoro potencijalno i u Srbiji preko Naftne industrije Srbije. Je li to zabrinjavajuće za hrvatske interese? Je li mreža energetskih stručnjaka u hrvatskim javnim poduzećima „urušena” u proteklih desetak godina političkim kadroviranjem?  

„Mi se na Telegramu ne bavimo insinuacijama niti neistinama i objavljujemo priče koje su višestruko provjerene“, odgovorila je naša novinarka Dora Kršul na napad ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. O ministričinim optužbama i aferi Geodezija nagrađivana Telegramova novinarka govori za Prvi glas. PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP364: Što je zapravo afera Geodezija i zašto je ponovno dospjela u središte javnosti? Jesu li poslovi 3D skeniranja kulturne baštine nakon potresa bili višestruko preplaćeni i što o tome govore dokazi prikupljeni tijekom istrage? Kakvu političku odgovornost snosi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za odluke koje je donosila i obranu cijelog projekta? Zašto je Ministarstvo kulture otežavalo pristup informacijama i kakvu je ulogu istraživačko novinarstvo imalo u razotkrivanju afere? Što priznanja dijela optuženika i daljnji tijek postupka znače za rasplet afere Geodezija i odgovornost svih uključenih?  

U novoj epizodi podcasta Prvi glas Telegramov Jasmin Klarić analizira kako je postavljanje podzemnih spremnika za otpad kraj Trga bana Jelačića pretvoreno u novo poglavlje HDZ-ova kulturnog rata protiv zagrebačke vlasti. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363: Zašto je HDZ reagirao na podzemne spremnike za otpad usporedbom s uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine? Je li riječ o spontanoj reakciji ili smišljenoj političkoj strategiji? Koga zapravo HDZ pokušava uvjeriti ovom pričom o "komunistima"? Je li Most prirodan koalicijski partner HDZ-a nakon izbora? Zašto mediji nisu odoljeli klikabilnosti priče o spremnicima? Koje su zakonske i institucionalne dimenzije spora oko postavljanja spremnika? Zašto se o pukotinama na Pelješkom mostu i kazni zbog otpada kod Biljana Donjih gotovo uopće ne govori?  

Ivan Čović, analitičar koji za Index piše o Ukrajini i vanjskoj politici u Prvom glasu govori o pozadini velike kadrovske čistke u Kijevu nakon masovnih prosvjeda u kojoj su otišla dvojica najvažnijih ljudi u borbi protiv ruske agresije, do tog trenutka žestoki rivali. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363: Zašto je Zelenski smijenio popularnog ministra obrane Mihajlo Fedorova usred rata? Kako je Fedorov ugrozio političku poziciju samog predsjednika? Zašto je smijenje šef vojske Oleksandr Sirski? Zašto je Mihajlo Drapati idealan kompromis za novog vrhovnog zapovjednika? Prijeti li Zelenskom opasnost da se ponovi scenarij kao sa Zalužnim? Može li ruska mobilizacija nakon izbora promijeniti tijek rata? Kakvi su realni ishodi mirovnih pregovora i sudbina Donbasa?